
Merkel je u utorak poručila ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini „velika greška“.
U prvom javnom obraćanju u šest meseci, bivša nemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je ruski napad na Ukrajinu „dubokom prekretnicom“ u istoriji Evrope nakon Drugog svetskog rata.
To je brutalni napad, kojim se krši međunarodno pravo i za šta ne postoji nikakvo opravdanje – kazala je ona u razgovoru sa novinarima u pozorištu „Berliner Ensemble“.
Takođe je ukazala i na propuste Zapada. Prema njenim rečima, proteklih godina nije stvorena bezbednosna arhitektura koja bi sprečila ovaj rat, te dodala da i o tome treba razmišljati.
Merkel je naglasila da nije delila mišljenje Putina da Rusiju Zapad stalno ponižava, ali je znala da on tako razmišlja.
„To ne radite savezniku“
Ruska politika Merkelove doživela je niz napada nakon invazije na Ukrajinu, jer se njoj prebacuje da je pojačala nemačku zavisnost o ruskim energentima.
Prebacivalo joj se to što je s Rusijom dogovorila izgradnju gasovoda Severni tok 2.
Ona je u intervjuu ispričala da je bila veoma uznemirena što su SAD pod predsednikom Džoom Bajdenom uvele sankcije firmama uključenim u Severni tok 2.
– To radite Iranu, ali ne i savezniku – istakla je.
Tokom svog mandata Merkel je uvek držala kao prioritet da se ne prekinu razgovori sa Putinom, jer je želela da drži otvorena vrata za diplomatska krizna rešenja.
Putina je procenjivala kao hladnog, proračunatog taktičara, a znala je da mora računati i s lažima, prenosi „Jutarnji list“.
O poslednjoj poseti Moskvi
Tokom oproštajnog poseta Moskvi već je shvatila da oko kritičnih pitanja „uopšte ne mogu da idu dalje“.
Tada je Putin Merkelovoj, kako je prenela, objasnio da je raspad Sovjetskog Saveza bila najgora stvar 20. veka.
Međutim, Merkelova, koja je rođena u Istočnoj Nemačkoj, kaže da je raspad SSSR bio „najsrećnija okolnost“.
Takođe je prenela da je u junu prošle godine, kada se Bajden sastao sa Putinom, bila saglasna sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, da je iz evropskog ugla važno pokušati uspostaviti dijalog sa šefom ruske države, jer se već tada naziralo da ne ide dobro oko Sporazuma iz Minska koji je trebalo da bude rešenje za krizu nastalu nakon pobune proruskih separatista u Donbasu i proglašenja dve samorproglašene republike.

O „situaciji“ sa psom
Osang ju je pitao za situaciju tokom posete Moskvi 2007. kad je Putin pustio svog psa da trči oko nje.
Tada se to smatralo pokušajem Putina da zastraši kancelarku. Merkelova se nasmejala.
– Jedna hrabra kancelarka trebalo bi da može da izađe na kraj sa takvim psom – rekla je.
Založila se i za jačanje vojne snage u odnosu na Rusiju.
– To je jedini jezik koji Putin razume – poručila je.
„Ne prebacujem sebi“
Na pitanje o njenom odnosu s Putinom i njezinoj politici prema Rusiji, Merkel je istakla da i nakon isteka mandata stalno preispituje svoje odluke.
– Prirodno je da sam se pitala: što smo možda propustili? Da li smo mogli da učinimo više?
Da li je ova velika tragedija mogla da se spreči? Uvek iznova postavljate sebi takva pitanja – rekla je i dodala da nema šta sebi da prebacuje da je premalo pokušala kako se takvi događaji, kao što je rat u Ukrajini, ne bi dogodili.
Merkel je ukazala da se, dok je bila na funkciji, snažno zalagala da spreči razvoj situacije u Ukrajini u ono što je sada i da ne smatra da se nije dovoljno trudila.
Merkelova je rekla da nema opravdanja za „brutalno zanemarivanje međunarodnog prava“ u Ukrajini i da se protivila planu da Ukrajina uđe u NATO, jer je želela da spreči eskalaciju sa Rusijom.
Branila je svoj stav što se 2008. godine protivila širenju NATO-a na Ukrajinu i Gruziju. Da je NATO tada dopustio njihovo članstvo, ruski predsednik je tada mogao da napravi „ogromnu štetu u Ukrajini“, istakla je.
Ona je dodala da je smatrala da Ukrajina nije bila spremna za to članstvo.
– Veoma je žalosno što to nije uspelo, ali ne krivim sebe u smislu da nisam pokušala – rekla je Merkelova o Minskom sporazumu sa Rusijom iz 2014.
Ruska aneksija Krima 2014, prema njenim rečima, bila je prekretnica i dodala da kod Putina uočava stalno prekoračenje linija, kao i da je jasno da on razume samo jezik vojske.
Merkel je priznala da je aneksija Krima mogla da se odlučnije reši. Međutim, ne može se reći da se ništa nije radilo, preneo je „Jutarnji list“.
– Ne vidim da moram da kažem da je to bilo pogrešno i neću se izvinjavati zbog toga – rekla je.
M.I.Mblic