SAD razmišljale

ILUSTRACIJA

Teritorija današnjih SAD je hiljadama godina bila naseljena brojnim starosedelačkim narodima, koji su doselili iz Azije pre između 40.000 i 12.000 godina.

Neke kulture, kao što je pretkolumbovska Misisipi kultura, su razvile naprednu poljoprivredu, građevinarstvo i društva na nivou države. Nakon što su evropski istraživači i trgovci napravili prve kontakte sa američkim starosedeocima, više miliona starosedelaca je umrlo od epidemije uvoznih bolesti, kao što su male boginje.  Dolaskom i naseljavanjem Evropljana od 16. veka započelo se raseljavanje Indijanaca. Prvi španski istraživači iskrcali su se na Floridu 1513. godine. Prvo stalno naselja Evropljana podigli su Španci u Sent Ogastinu na Floridi 1565. godine. Španija je osnivala naseobine i u Kaliforniji i Novom Meksiku, dok su francuske naseobine nastale duž reke Misisipi.

Engleske naseobine duž atlantske obale su daleko najvažnija u oblikovanju istorije Sjedinjenih Država. Kolonija Virdžinija je nastala 1607. osnivanjem naseobina Popam i Džejmstaun i puritanske kolonije Plimut 1620. Oko 100.000 puritanaca je došlo u Novu Englesku, posebno u Koloniju Masačusetskog zaliva. Britanci su nastanili Merilend 1634. i Pensilvaniju 1681. godine. Teritorija obe Karoline je bila prepuštena britanskom plemstvu. Holandski kolonisti su se naseljavali na teritoriji moderne države Njujork počevši od 1614. Njihovu koloniju Novu Holandiju (Njujork, Nju Džerzi i Delaver) je preotela Engleska 1664, ali je jak holandski uticaj opstao generacijama severno od Njujorka duž reke Hadson. Mnogi novi doseljenici, posebno na Jugu, su bili dužničke sluge – oko dve trećine svih doseljenika u Virdžiniju između 1630. i 1680.[3] Na prelazu u 18. vek, afrički robovi su postali primarni izvor radne snage u mnogim oblastima.[4]